Kako nastaje karijes

Najčešći uzrok karijesa je dentalni plak, naslage na zubima koje sadrže bakterije i ostatke hrane, posebno ugljene hidrate. Ako se zubi ne peru pravilno i redovno, plak se nakuplja. U prisustvu bakterija (najčešće Streptococcus mutans) nastaju kiseline koje postepeno oštećuju zubnu gleđ i tako počinje proces karijesa.

Širenje karijesa

Karijes, odnosno zubni kvar, napreduje kroz sloj gleđi do dentina (sloj ispod gleđi). U dentinu se širi mnogo brže, kako u dubinu tako i u širinu. U toj fazi pacijenti najčešće osjećaju bol na hladno ili slatko, što ukazuje da se karijes približio pulpi („zubnom živcu“).

Ako se na vrijeme ne reaguje, infekcija zahvata pulpu i tada nastaju spontani, jaki bolovi koji traju od nekoliko minuta do pola sata. Kako bolest napreduje, bezbolni periodi postaju sve kraći, a bolovi sve češći i intenzivniji to stanje se naziva pulpitis.

Kada infekcija napreduje

U slučaju da se i dalje ne interveniše, „živac“ odumire, a infekcija prelazi u korijen zuba i okolnu kost. Zub postaje osjetljiv na dodir, kucanje ili zagriz. Upala se širi, mogu se javiti otok, jak bol i fistula (kanalić kroz koji gnoj izlazi na površinu sluzokože). U toj fazi neophodan je endodontski tretman (čišćenje kanala korijena zuba).

Zašto je važna prevencija

Zbog svega navedenog, prevencija i redovne kontrole kod stomatologa su ključne. Preporučuje se da se zubi profesionalno pregledaju najmanje dva puta godišnje, kako bi se karijes otkrio u početnoj fazi i spriječile komplikacije.

Savremenim materijalima (kompozitima bez metala) moguće je nadoknaditi izgubljeno zubno tkivo estetski i funkcionalno, bez potrebe za ranije korišćenim metalnim plombama.