Uvod u dječiju stomatologiju

Dječija stomatologija, ili pedodoncija, jeste specijalizovana grana stomatologije posvećena oralnom zdravlju djece, od najranijeg djetinjstva do adolescencije. Glavni cilj dječije stomatologije nije samo liječenje već i prevencija dentalnih problema, kao i edukacija roditelja i djece o značaju pravilne oralne higijene od najmlađih dana. Obuhvata rad sa djecom u uzrastu od rođenja do navršene osamnaeste godine života.

Danas se pridaje veliki značaj i poklanja posebna pažnja opštem zdravlju djece, a što se postiže pravovremenom primjenom svih preventivnih mjera: vakcinacijom, redovnom kontrolom, usmjeravanjem na pravilnu ishranu, na razvitak i dr. Međutim, dok roditelji poklanjaju punu pažnju brizi o očuvanju opšteg zdravlja, na oralno zdravlje svoje djece gledaju kao da nije činilac opšteg zdravlja. Potpora ovoj tvrdnji je činjenica da je kod većine djece oralno zdravlje narušeno, često na žalost, u ozbiljnoj mjeri. Nije rijetkost da čak u ranom uzrastu djeca imaju ozbiljna oboljenja zuba i potpornog aparata. Djeca se nalaze u intenzivnom somatskom (tjelesnom)  i psihološkom razvitku, a tome bitno doprinosi pravilno žvakanje hrane, te će svako narušavanje zdravlja usta i zuba dovesti do poremećaja normalnog razvitka.

Oboljenja zuba i desni, nepravilnosti vilica i zuba u početnim fazama prolaze bez bola i gubitka funkcije razvijajući se skoro neprimjetno. Sa progresijom oboljenja javljaju se prve komplikacije (bol, otok), a kasnije nastaju sve teže funkcionalne, estetske, fonetske i druge posljedice čije je liječenje složeno i, nažalost, često bezuspješno. Iz ovih razloga pored prevencije, rana dijagnoza oboljenja i blagovremena terapija su od izuzetnog značaja za uspješno postizanje oralnog zdravlja djece.

Značaj prve posjete stomatologu

Dr Jelić savjetuje da dijete prvi put posjeti stomatologa čim iznikne prvi zubić, ili najkasnije do prvog rođendana. Rana prevencija i redovni pregledi ključni su za sprječavanje karijesa i drugih oralnih bolesti.

Temeljne postupke u radu sa djecom moguće je podijeliti na sljedeći način:

• Prvi pregled djeteta tokom prve godine života, koji uključuje individualnu procjenu rizika za nastanak karijesa kod djeteta i majke,
• Preventivni postupci koji uključuju profesionalno čišćenje uz primjenu fluoride, te neizostavno prehrambeno i dijetetsko savjetovanje,
• Savjetovanje o mogućim neprikladnim navikama (npr. sisanje prsta, prolongirano hranjenje na flašicu),
• Rana procjena i moguće liječenje nepravilnosti položaja zuba i korekcije zagriza interceptivnim (ranim) ortodontskim liječenjem,
• Restaurativni postupci na tvrdim zubnim tkivima zbog karijesa,
• Dijagnoza patoloških stanja usne šupljine koja su povezana sa sistemskim bolestima poput dijabetesa, kongenitalnih srčanih mana, astme, različitih alergija ili krvnih diskrazija,
• Briga o zdravlju mekih tkiva usne šupljine kao što su različite ulceracije, kratki frenulumi, mukokele i, prije svega, za dječiju dob specifične bolesti parodonta,
• Liječenje svih dentalnih povreda kod djece, ali i kod odraslih.

Specifičnosti u radu sa djecom ponekad su i prepreke koje je neophodno prevazići stalnim učenjem i usavršavanjem te velikom voljom i ljubavlju koju moramo imati kada radimo sa djecom. Dentalni strah i anksioznost su problem sa kojima se u Jelić Dentu stalno susrećemo u svakodnevnom radu, ne samo sa djecom nego i sa odraslim pacijentima, a najčešće su posljedica negativnih iskustava u stomatološkoj ordinaciji iz vremena djetinjstva i adolescencije.

Stoga prvi kontakti pacijenta u ordinaciji moraju biti ugodni za dijete. To se prije svega postiže pravovremenim dolaskom djeteta u ordinaciju. Struka danas smatra kako je to dob od godine dana i ovaj susret treba za dijete proći ležerno, a roditelji moraju dobiti korisne informacije koje će im pomoći u očuvanju zdravlja usne šupljine djeteta.

Iz iskustva znamo kako se najveći broj stomatoloških postupaka može provesti na uobičajan način uz primjenu lokalne anestezije. Snažno izražen strah od stomatološkog liječenja ili izrazito snižen prag bola pacijente ponekad sprječava da posjete stomatološku ordinaciju, posebno kada se radi o djeci. Bilo kakva intervencija na silu kod djece može ostaviti trajne psihičke posljedice i otežati ili onemogućiti stomatološko liječenje.

Ono što danas najviše unaprjeđuje modernu stomatologiju je želja, ali i klinička znanja te tehnička podrška koja omogućava ranu dijagnostiku patoloških stanja usne šupljine. Zadatak stomatologa je prepoznati karijesnu leziju koja može zahvatiti mliječne i stalne zube, različite površine krunice zuba (okluzalne tj. grizne i glatke površine zuba) te korijen zuba. Patologija usne šupljine može biti jako raznovrsna, ali je uvijek usmjerena na tri tkiva koja nalazimo u usnoj šupljini: tvrda zubna tkiva, meka tkiva i potporne strukture zuba te kosti koje grade i omeđuju usnu šupljinu. Svako tkivo ima svoje specifične bolesti i različite potrebe u prevenciji nastanka bolesti ili liječenja kada je ono potrebno. Adekvatno liječenje olakšaće i rana dijagnoza bolesti (detekcija karijesa), jer rana i tačna dijagnoza uvijek osigurava najbolju terapiju.